Stobi – na raskršću antičkih civilizacija

kultura

Antički grad Stobi se nalazi u centralnom delu Severne Makedonije, u plodnoj tikveškoj dolini, i predstavlja jedan od najbitnijih arheoloških lokaliteta na Balkanu. Stobi predstavlja raskrsnicu jugoistočne Evrope jer povezuje Dunav sa Egejskom regijom ali i brojne rute kao što je Via Egnatija, Via Militaris kao i Via Axis i Diagonalis. Ova specifična lokacija je napravila od grada Stobija bitan trgovački centar ovog dela Evrope. Nalazi se na samom uću Crne Reke ( Erigon ) u Vardar ( Aksios ). Stobi je osnovan u drevnoj Peoniji, nakon toga ga osvajaju makedonci a tokom rimskog perioda pretvoren je u glavni grad provincije Makedonije Salutaris. Nalazi se u blizini Velesa, pored autoputa koji povezuje Beograd sa Solunom.

Nekada raskršće drevnih naroda, Stobi je danas jedno od najreprezentativnijih arheoloških nalazišta u Severnoj Makedoniji i predstavlja glavni adut kulturnog turizma ove zemlje koje posećuje sve veći broj stranih turista. Unutar antičkih zidina Stobija moći ćete da posetite jedan od najsačuvanijih amfiteatara na Balkanu ali i brojne ostatke crkvi, vila kao i mozaika. Stobi je bio i jedan od najvažnijih hrišćanskih centara tokom rimskog perioda a ujedno je bio i najveći grad provincije Makedonija. Svoj procvat je dostigao tokom trećeg i četvrtog veka nove ere a tokom petog veka ga razaraju Huni. Početak šestog veka obeležava razorni zemljotres koji je razorio mnoge gradove u provincijama Dardaniji i Makedoniji. Danas je to idealna lokacija za pauzu svim turistima koji idu iz Srbije ka Grčkoj, jer se nalazi odmah pored auto puta. Ali ova usputna stanica je idealna i kako bi upoznali bogatu istoriju Balkana kroz brojne artefakte i građevine koje su i dalje delimično sačuvane.





Lepenski Vir – najstarije urbano naselje u Evropi

kultura

Aheološko nalazište Lepenski vir je otkriveno pre više od 50 godina na samoj obali Dunava, u istočnoj Srbiji. Udaljeno je 15 km od Donjeg Milanovca. To je bilo jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića na teritoriji Srbije. Kultura Lepenskog Vira je stara oko 8000 godina i predstavljala je potpunu nepoznanicu za arheologe, a nazvana je po lokaciji na kojoj je otkrivena.

Nekoliko činjenica izdvaja Lepenski Vir od drugih sličnih praistorijskih kultura. Na ovom mestu su ljudi živeli konstantno preko 2000 godina i za to vreme su prešli evolutivni put od lovaca i sakupljača plodova do organizovane društvene ekonomske zajednice. Stanovnici Lepenskog Vira bili su prvi urbanisti i graditelji na ovim prostorima jer su pravili kuće koje su u osnovi bile trapezoidnog oblika, prekrivene drvenom kostrukcijom, lišćem i kožom divljih životinja. U kućama se nalazilo ognjište, mali žrtvenik i kamene skulpture koje su predstavljale njihova božanstva. Upravo su te sklupture postale prepoznatljiv znak Lepenskog Vra širom sveta i predstavljaju najstariju umetnost te vrste u Evropi.

Ovaj lokalitet, koji je ime dobio po dunavskom viru, bio je sedište jedne od najvažnijih i najsloženijih kultura praistorije. Tokom iskopavanja otkriveno je sedam sukcesivnih naselja i 136 objekata (kako stambenih, tako i sakralnih) koji su izgrađeni u preriodu od oko 6500. do 5500. godine pre naše ere.