Malta: dostupni luksuz, vrhunska gastronomija i osećaj da ste zakoračili u film

destinacije

Malta je destinacija koja na jednom mestu spaja luksuz i mediteranski užitak, a pritom je izuzetno dostupna srpskim turistima. Od Beograda i Niša udaljena je svega dva sata leta, što je čini idealnim izborom za beg na Mediteran čak i kada nemate mnogo vremena. Vrhunski hoteli, restorani, marine sa jahtama i elegantni barovi daju joj prepoznatljivu dozu luksuza, dok palate, tvrđave i gradovi koje su gradili vitezovi donose potpuno drugačiju dimenziju putovanja. A kada se tome dodaju kristalno čisto more, plaže i mogućnost kupanja čak i u oktobru, jasno je zašto Malta može da bude mnogo više od klasičnog letovanja.

Malta je destinacija na kojoj luksuz ne mora da znači razmetanje – može da znači dobar hotel, odličan restoran, čašu vina uz more i osećaj da ste nekoliko dana pobegli iz svakodnevice.

Ostrvo vitezova koje izgleda kao filmska scenografija

Teško je govoriti o Malti, a ne govoriti o njenoj istoriji. Ovo je ostrvo na kojem su vitezovi ostavili jedan od najjačih tragova, posebno kroz Red Svetog Jovana, koji je Maltom vladao vekovima.

Valeta je nastala upravo u tom periodu i danas izgleda gotovo nestvarno: monumentalne zgrade, tvrđave, bastioni, uske ulice i zlatna boja lokalnog kamena daju joj karakter kakav je teško pronaći bilo gde drugde na Mediteranu.

Poseban doživljaj je Mdina, nekadašnja prestonica Malte. Okružena zidinama i gotovo potpuno sačuvana kao istorijski grad, Mdina je mesto gde šetnja lako postaje putovanje kroz vreme. Nije slučajno što je upravo ona poslužila kao jedna od lokacija za čuvenu seriju Igra prestola.

A kada se tome dodaju Grand Harbour, Three Cities i brojna utvrđenja, postaje jasno zašto Malta ne mora da gradi filmsku scenografiju – ona je već ima.

Ako vam je Malta već odnekud poznata, niste pogrešili

Malta ima dugu filmsku istoriju, a ostrvo je tokom decenija bilo kulisa za veliki broj poznatih produkcija. Ovde su snimani Gladiator, Troja, Igra prestola, World War Z, Napoleon, Assassin’s Creed, Minhen, Jurassic World Dominion i brojni drugi filmovi i serije.

Mdina je u prvoj sezoni Igre prestola predstavljala King’s Landing, dok su različiti delovi Valete, tvrđave i obale korišćeni za brojne druge produkcije.

Posebno je zanimljivo Popajevo selo, živopisni filmski set napravljen za film Popaj iz 1980. godine. Umesto da bude srušen nakon snimanja, sačuvan je i danas predstavlja jednu od najpoznatijih turističkih atrakcija Malte.

Za ljubitelje filma, Malta može da bude svojevrsna filmska tura: možete da doručkujete u stvarnom mediteranskom gradu, prošetate ulicama kojima su prolazili filmski junaci, fotografišete tvrđave i završite dan uz pogled na more.

Gastronomija zbog koje se na Maltu dolazi i zbog hrane

Ako je istorija ono što Maltu čini posebnom na prvi pogled, hrana je ono zbog čega ćete želeti da joj se vratite.

Malteška kuhinja je rezultat položaja ostrva i vekova različitih uticaja. U njoj se prepoznaju Mediteran, Sicilija, Italija, ali i arapski i britanski tragovi. Zato je sasvim moguće da u jednom danu probate tradicionalno malteško pecivo, svežu ribu, lokalni sir i jelo koje podseća na neku od kuhinja susednih zemalja.

Za početak dana ili brzu užinu tu je pastizzi, hrskavo pecivo punjeno rikotom ili pastom od graška. Jednostavno je, jeftino i toliko karakteristično za Maltu da bi bilo šteta otići bez njega.

Tu je i ftira, tradicionalni malteški hleb, koji se često kombinuje sa maslinama, tunjevinom, paradajzom, kaparima i drugim lokalnim namirnicama. Obavezno probajte i gbejnu, lokalni sir od ovčijeg mleka.

A onda dolazi ozbiljniji deo gastronomske priče.

Malta je ostrvo, pa su riba i morski plodovi prirodan deo menija. Lampuki, lokalna riba koja je posebno značajna u jesenjoj sezoni, često se nalazi na menijima restorana. Tu su i hobotnica, tuna, brancin i druga sveža riba, pripremljena jednostavno, uz maslinovo ulje, povrće i mediteranske začine.

Za potpuno autentičan doživljaj treba probati i fenek, tradicionalno jelo od kunića, koje se smatra jednim od simbola malteške kuhinje. A ako volite supe, aljotta, aromatična riblja supa sa pirinčem i začinima, predstavlja odličan uvod u morsku gastronomiju ostrva.

I naravno, ostavite mesto za desert – imqaret, slatko pecivo punjeno urmama, jedan je od tradicionalnih ukusa koji treba probati.

Malta – dostupni luksuz

I tu dolazimo do možda najzanimljivijeg dela priče. Marine, jahte, elegantni hoteli, restorani sa rooftop barovima, istorijske palate i večeri uz more stvaraju osećaj ekskluzivnosti.

Ali luksuz na Malti ne mora da bude nedostižan.

Možete izabrati hotel sa bazenom i pogledom na more, otići na večeru u kvalitetan restoran, popiti koktel u elegantnom baru, prošetati Valetom nakon zalaska sunca i sledećeg dana provesti nekoliko sati na plaži – bez toga da ceo odmor mora da bude organizovan kao luksuzni paket.

U tome je posebna privlačnost Malte: možete da uzmete ono najbolje od luksuznog odmora, ali da ga prilagodite sopstvenom budžetu.

Jednog dana možete sebi priuštiti večeru na ekskluzivnom mestu, a sledećeg pojesti pastizzi za nekoliko evra. Možete provesti popodne na plaži, a uveče se lepo obući za restoran u istorijskom delu Valete. Malta je upravo to – sloboda i vrhunski turizam.

Kada padne mrak, Malta menja lice

Malta nije samo destinacija za rano ustajanje i fotografisanje tvrđava.

Kada padne mrak, posebno područje St. Julian’s i Paceville dobija potpuno drugačiju energiju. Tu su barovi, klubovi, restorani i mesta za večernji izlazak, dok su Valeta i njena okolina odlične za nešto elegantniju varijantu večeri – koktel, vino, večeru i šetnju kroz osvetljene kamene ulice.

Upravo ta mogućnost da isti dan bude i kulturni i hedonistički čini Maltu toliko zanimljivom. Ujutru istorija. Popodne more. Uveče gastronomija i izlazak. A sutra sve ispočetka.

I onda shvatite da je oktobar a more je još tu

Možda je upravo ovo najveće iznenađenje za putnike koji Maltu posete u oktobru.

Leto se kalendarski završilo, ali južni Mediteran to ne zna.

Tokom oktobra dnevne temperature mogu biti između 25 i 28 stepeni, dok more ostaje prijatno za kupanje. Malta u ovom periodu postaje zanimljiva kombinacija gradskog odmora, gastronomskog putovanja, luksuza i mora.

Malta je mesto gde možete da se osećate kao da ste na setu holivudskog filma, da jedete kao da ste došli zbog gastronomskog vikenda, da uživate u luksuzu bez potrebe da potrošite bogatstvo – i da, kada pomislite da je leto odavno završeno, sutradan ponovo zaplivate u moru.

Malta je, možda, upravo ono što tražimo kada želimo da pobegnemo – dovoljno blizu da je dostupna, dovoljno posebna da deluje kao drugi svet.

Ovaj grad izgleda kao da je iz budućnosti, ali njegova najlepša priča počinje u pustinji

destinacije

Kada se pred vama ukaže panorama Abu Dabija, teško je poverovati da je ovaj grad zaista izrastao usred pustinje. Stakleni neboderi, raskošna arhitektura, palme i blistava obala stvaraju prizor koji deluje gotovo nestvarno – kao da je budućnost već stigla na obale Arapskog zaliva.

Ipak, samo nekoliko decenija ranije slika je bila potpuno drugačija.

Na mestu današnje metropole nalazilo se malo naselje čiji su se stanovnici bavili ribolovom, trgovinom i sakupljanjem bisera. A onda je otkrivena nafta i grad je počeo da se menja brzinom koju je teško zamisliti.

Danas je Abu Dabi glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata i jedna od najzanimljivijih destinacija Bliskog istoka.

Ali njegova najveća tajna nije u luksuzu.

Ona je u neverovatnom kontrastu između onoga što je ovaj grad nekada bio i onoga što je postao.

Grad u kojem se tradicija vidi na svakom koraku

Jedno od prvih mesta koje treba videti jeste Velika džamija šeika Zajeda.

Njena bela mermerna fasada, ogromne kupole, vitki minareti i raskošni detalji čine je jednom od najupečatljivijih građevina u čitavim Emiratima.

Ali njena lepota nije samo stvar veličine.

Kada se nađete u njenom prostranom dvorištu, okruženi belim mermerom koji pod pustinjskim suncem gotovo blista, postaje jasno da Abu Dabi nije pokušao da izbriše svoju prošlost.

Naprotiv.

Savremeni grad izrastao je oko tradicije.

To je jedan od detalja koji Abu Dabi razlikuju od brojnih drugih modernih metropola.

A onda se pred vama pojavi – pustinja

Možda je najčudniji osećaj u Abu Dabiju upravo to koliko brzo grad može da nestane.

Dovoljno je napustiti urbani deo i krenuti prema unutrašnjosti.

Neboderi ostaju iza vas, saobraćaj postaje ređi, a asfalt zamenjuju beskrajne peščane površine.

Odjednom nema stakla, reklama i buke.

Samo dine.

Zlatna boja peska menja se kako sunce pada, a pred zalazak čitava pustinja dobija narandžaste i crvene nijanse.

Zbog toga mnogi putnici kažu da tek tokom izleta u pustinju počinju da razumeju gde se zapravo nalaze.

Abu Dabi nije samo futuristički grad. To je grad koji je nastao usred pustinje.

Abu Dabi ima i svoju zabavnu stranu

Ako putujete sa porodicom ili jednostavno volite adrenalin, ostrvo Jas potpuno menja atmosferu.

Veliki zabavni parkovi, trkačka staza, restorani, hoteli i različite atrakcije pretvorili su ovo ostrvo u jedan od centara zabave u Emiratima.

Posebno je poznata trkačka staza na kojoj se održava Velika nagrada Abu Dabija Formule 1.

I dok gledate moderne objekte i automobile koji jure neverovatnim brzinama, teško je poverovati da ste samo nekoliko kilometara od pustinje.

Najlepši Abu Dabi možda nije onaj najskuplji

Postoji još jedna zabluda o ovom gradu – da je namenjen isključivo ljubiteljima luksuza.

Naravno, Abu Dabi ima neke od najskupljih hotela i restorana na svetu.

Ali za upoznavanje grada nije potrebno potrošiti bogatstvo.

Gradske plaže, tradicionalne pijace i mirnije ulice pružaju sasvim drugačiji doživljaj.

Najlepši trenuci često dolaze predveče, kada temperatura padne, a svetla počnu da se pale duž obale.

Tada grad izgleda potpuno drugačije.

Grad koji je budućnost izgradio na pesku

Možda je upravo zato Abu Dabi toliko fascinantan.

On nije grad sa hiljadama godina istorije poput nekih evropskih prestonica.

Njegova priča o modernom razvoju veoma je kratka.

Ali za samo nekoliko decenija uspeo je da pređe put od malog naselja do metropole sa spektakularnom arhitekturom, svetskim muzejima, ogromnim zabavnim parkovima i luksuznim hotelima.

Grad budućnosti sa pustinjom iza leđa.

Mesto gde možete ujutru obilaziti raskošnu džamiju, popodne gledati svetsku umetnost, a uveče sedeti na vrhu peščane dine i posmatrati kako sunce nestaje iza pustinje.

To je grad koji treba doživeti – između dve krajnosti, između tradicije i budućnosti, između mora i pustinje.

Dok kod nas stiže jesen, na Malti leto još traje: Mediteranski raj na dva sata od Srbije gde je more toplo i u oktobru

destinacije

Dok u Srbiji stižu prvi hladniji dani, na samo dva sata od Beograda čeka vas Mediteran sa suncem, toplim morem i temperaturama koje i u oktobru mame na kupanje. Ako niste spremni da se oprostite od leta, možda samo treba da promenite destinaciju.

Malta je jedno od mesta gde leto ume da potraje mnogo duže. Dok se u Srbiji već razmišlja o jaknama i prvim hladnim jutrima, na ovom malom mediteranskom ostrvu sunce i dalje greje, more je dovoljno prijatno za kupanje, a večeri pozivaju na duge šetnje uz obalu.

I što je možda najlepše – Malta je iz Beograda i Niša udaljena tek oko dva sata leta. Dovoljno blizu za kratko bekstvo od jeseni, a dovoljno drugačija da za nekoliko sati imate osećaj kao da ste stigli na pravi mediteranski odmor.

Ovo je destinacija na kojoj možete da spojite ono najbolje od nekoliko putovanja: more i plaže, istoriju i arhitekturu, dobru hranu, izlete, noćni život i potpuno opušten mediteranski ritam. A u oktobru sve to dolazi uz još jedan veliki plus – manje letnje vreve.

Oktobar na Malti: kada leto dobije još lepše lice

Oktobar je jedan od onih meseci koji pokazuju koliko je Malta posebna. Tokom dana temperature često ostaju i preko 25 stepeni, dok more može imati oko 24 stepena, pa je kupanje i tokom jeseni zagarantovano.

Najlepše je što ne morate da birate između plaže i razgledanja. Ujutru možete da plivate u Mediteranu, popodne da istražujete istorijske gradove, a uveče da sednete u restoran i večerate pored mora.

Za razliku od najtoplijeg dela sezone, kada sunce može biti veoma jako, oktobarsko vreme pogoduje i dugim šetnjama. Gradovi, tvrđave, vidikovci i obala tada se istražuju mnogo prijatnije.

Valeta i Mdina – prvi susret sa Maltom

Prvi susret sa Maltom gotovo sigurno vodi u Valetu, glavni grad ostrva i jedno od onih mesta koje ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku.

Grad zlatne boje, monumentalnih građevina i uskih ulica priča priču o vitezovima, trgovcima i različitim civilizacijama koje su vekovima ostavljale trag na ostrvu. Tu su crkve, palate, trgovi, bastioni i pogledi prema moru koji su idealni za laganu šetnju bez plana.

Posebno iskustvo je prolazak kroz Three Cities, istorijski deo Malte koji pruža drugačiji pogled na život ostrva i njegovu pomorsku prošlost.

Zatim dolazi Mdina, jedan od najlepših istorijskih gradova Malte, poznat kao „Tihi grad“. Njene kamene ulice, visoke zidine, stare palate i pogled na veliki deo ostrva izgledaju gotovo nestvarno.

Za nekoliko dana na Malti tako možete da dobijete i istorijsko putovanje kroz vekove i pravi odmor na moru – bez potrebe da prelazite velike udaljenosti.

Plaže, skrivene uvale i more koje zove na kupanje

Malta možda nije ogromno ostrvo, ali ljubiteljima mora nudi iznenađujuće mnogo različitih mesta za kupanje.

Mellieha Bay je jedan od poznatijih izbora i odlična je za one koji vole peščane plaže i mirnije more. Golden Bay je posebno atraktivan zbog pejzaža, dok Għajn Tuffieħa nudi nešto divljiji i prirodniji ambijent.

A Malta nije samo pesak. Veliki deo obale čine prirodni bazeni i male uvale u kojima je voda neverovatno bistra. Za one koji vole da istražuju, upravo takva mesta često postaju najlepši deo putovanja.

U oktobru je posebno lepo što plaža više nije samo pitanje sunčanja. Možete da provedete nekoliko sati uz more, zatim da krenete u obilazak, napravite pauzu za ručak i nastavite dalje bez osećaja da ste ceo dan proveli na suncu.

Plava laguna, Gozo i dani koji izgledaju kao razglednica

Ako se na Maltu dolazi zbog mora, jedan dan treba ostaviti za Komino i čuvenu Plavu lagunu.

Tirkizna voda, svetle stene i otvoreno more stvaraju prizor zbog kojeg telefon vrlo brzo postaje fotoaparat. Ovo je jedno od onih mesta koje uživo često izgleda još lepše nego na fotografijama.

Ali Malta nije samo ono što se vidi na razglednicama.

Još jedan dan vredi posvetiti Gozu, zelenijem, mirnijem i sporijem susedu Malte. Gozo je odličan izbor za jednodnevni izlet ako želite da vidite drugačiju stranu ostrvskog života. Tamo nema potrebe juriti od atrakcije do atrakcije. Uživajte u pejzažima, malim mestima, obali, lokalnim proizvodima i ručku koji traje duže nego što ste planirali.

A upravo je to možda najveći šarm Malte u oktobru: više vremena za uživanje, manje potrebe za žurbom.

Malta se ne obilazi samo očima – mora se probati

Ko ode na Maltu, a ne proba lokalnu hranu, propustio je važan deo putovanja.

Malteška kuhinja je mediteranska, ali u njoj se osećaju brojni istorijski uticaji – od Sicilije i Italije do arapskog sveta. Rezultat je zanimljiva kombinacija jednostavnih namirnica, snažnih ukusa, sveže ribe, sira, maslinovog ulja i tradicionalnih recepata.

Počnite sa pastizzijem, malim hrskavim pecivom koje se najčešće puni rikotom ili pastom od graška. To je idealna malteška užina uz kafu i nešto što treba probati makar jednom.

Tu je i ftira, tradicionalni malteški hleb, kao i gbejna, lokalni sir koji se koristi u brojnim jelima.

Ljubitelji morskih plodova trebalo bi da probaju svežu ribu, dok je aljotta, bogata riblja supa, odličan izbor za one koji žele nešto karakteristično za ostrvsku kuhinju.

Za autentičniji obrok tu je fenek, odnosno tradicionalno jelo od kunića, koje se smatra jednim od zaštitnih znakova malteške gastronomije.

A za kraj obavezno ostavite prostor za nešto slatko. Imqaret, pecivo punjeno urmama, jedan je od tradicionalnih malteških slatkiša.

Malta je, jednostavno, destinacija u kojoj se deo putovanja događa za stolom.

Pet dana ili sedam? Malta može da bude i kratko bekstvo i pravi odmor

Ako imate pet dana, sasvim je dovoljno vremena za odličan prvi susret sa ostrvom.

Prvog dana istražite Valetu. Drugi dan ostavite za Mdinu i unutrašnjost ostrva. Treći dan rezervišite za plažu i kupanje, četvrti za Komino i Plavu lagunu, a peti za Marsaxlokk i južnu obalu.

Ako imate sedam dana, priča postaje još bolja.

Dodajte ceo dan za Gozo, još jedan dan za plaže i skrivene uvale, a ostatak ostavite za ono zbog čega se na Mediteran i dolazi – duge ručkove, kafu, vino, zalaske sunca i večernje šetnje uz more.

I upravo je u tome možda najbolji razlog da Maltu izaberete za oktobarsko putovanje.

Ne morate da čekate sledeće leto.

Dok jesen polako preuzima Srbiju, na samo dva sata od Beograda i Niša još možete da obujete sandale, plivate u toplom moru, naručite kafu ili čašu lokalnog vina i gledate kako sunce zalazi iza kamenih zidina.

Možete da provedete jutro na plaži, popodne u gradu starom vekovima, a veče uz tanjir sveže ribe. Možete da se kupate u oktobru, ali i da za samo nekoliko dana vidite istoriju, prirodu i gastronomiju jednog od najzanimljivijih ostrva Mediterana.

Leto nije gotovo. Samo treba znati gde da ga potražite. A Malta je najbliže mesto na kojem leto još uvek traje.

Mesto gde vreme ne postoji: Putovanje kroz milione godina u Prirodnjačkom centru Srbije

kultura

Nisu sva putovanja vezana za kilometre. Ponekad je dovoljno zakoračiti kroz jedna vrata da biste se našli milionima godina daleko. Upravo takav osećaj počinje u Prirodnjačkom centru Srbije u Svilajncu

Jer ovde putovanje nema klasičnu geografiju. Ne prelazi se granica države, ne ukrcava se na avion i ne traži se daleka destinacija. Umesto toga, prolazi se kroz vreme – od nastanka planete Zemlje i prvih oblika života, preko sveta dinosaurusa, mamuta i drevnih okeana, sve do prirode Srbije kakvu poznajemo danas.

A onda, gotovo neprimetno, shvatite da više niste samo posetilac muzeja. Postali ste putnik kroz istoriju planete.

Prirodnjački centar otvoren je 2015. godine i od samog početka zamišljen kao spoj nauke, obrazovanja, zabave i turizma. Danas je upravo taj spoj ono što ga čini posebnim. Ovde nauka nije hladna i udaljena, niti je zabava sama sebi cilj. Jedno drugom daju smisao.

Od nastanka Zemlje do trenutka u kojem stojimo

Unutrašnjost Centra najbolje pokazuje koliko je široka priča koja je ovde ispričana.

Jedan prostor vodi u svet dinosaurusa, drugi kroz geološku prošlost planete, treći otkriva svet stena i minerala, dok se kroz postavke o biodiverzitetu i geodiverzitetu Srbije pažnja vraća na ono što imamo gotovo ispred svojih vrata, a često zaboravljamo koliko je dragoceno.

Poseban utisak ostavlja Vremeplov, naročito u savremenoj, digitalnoj formi u kojoj se geološka istorija više ne posmatra samo kroz eksponate. Projekcije, hologramski elementi i interaktivni sadržaji stvaraju osećaj da se epohe smenjuju pred očima. Na trenutak se čini da ste tamo gde je život tek počinjao, da oko vas prolaze davno nestale vrste i da planeta koju danas poznajemo još uvek nije ni počela da liči na svoj sadašnji oblik.

To je možda i najlepša stvar kod ovog mesta: informacije prestaju da budu samo informacije. Pretvaraju se u doživljaj.

Kada dinosaurusi izađu iz muzeja

A onda se vrata otvore i priča se nastavlja napolju.

Dino park je jedan od onih prizora zbog kojih se ljudi spontano zaustave. Više od dvadeset replika dinosaurusa postavljeno je u prostoru koji je uređen tako da njihov svet deluje gotovo stvarno. Najveći među njima, Diplodokus, dugačak je oko dvadeset metara i visok jedanaest.

Brojke, međutim, teško mogu da prenesu ono što se dogodi kada stanete pored bića takvih dimenzija.

U knjizi dinosaurusi imaju nekoliko centimetara. Na ekranu imaju nekoliko minuta. Ovde imaju dvadeset metara.

Tu su Tiranosaurus, Triceratops, Alosaurus, Pteranodon i druge vrste, a čitav park više podseća na filmsku scenografiju nego na uobičajeni muzejski prostor. U njemu se nalazi i veliki model vulkana, visok oko deset metara, koji dodatno pojačava utisak da je granica između sadašnjosti i praistorije na ovom mestu veoma tanka.

Za decu je to avantura. Za odrasle je podsetnik koliko je neverovatno izgledala planeta pre nego što je čovek postao njen najdominantniji stanovnik.

Od afričke savane do srpskih planina

Ali Prirodnjački centar nije napravljen samo za one koji vole dinosauruse.

U njemu se putovanje nastavlja kroz potpuno drugačije svetove. Žirafa visoka više od pet metara, slon težak više tona, antilope, zebra, nilski krokodil i druge životinje Afrike stvaraju prizor koji deluje kao da je deo savane prenesen u srce Pomoravlja.

Tu su i stene, minerali, fosili i fluorescentni minerali koji pod posebnim svetlom otkrivaju sasvim drugačije lice prirode. A onda dolazi ono možda najvažnije – priča o Srbiji.

Biodiverzitet i geodiverzitet naše zemlje podsećaju da fascinantni prirodni svet nije nešto što postoji samo negde daleko. I Srbija ima svoju ogromnu, složenu i često nedovoljno poznatu priču.

Svilajnac je napravio više od muzeja

Možda je upravo zbog toga Prirodnjački centar važan i izvan samog prostora muzeja.

Njegova najveća vrednost nije samo u broju eksponata, veličini dinosaurusa ili savremenoj tehnologiji. Vrednost je u ideji.

Ideji da jedan grad može da napravi mesto zbog kojeg će ljudi svesno krenuti na put. Da nauka može biti uzbudljiva. Da muzej može biti destinacija, a ne samo usputna stanica. I da obrazovanje ne mora da izgleda kao čas.

Svilajnac je ovde napravio nešto što se ne meri samo brojem posetilaca. Napravio je priču koju ljudi pamte.

I zato Prirodnjački centar nije samo mesto za decu, niti je samo dino-park, ili prirodnjački muzej. On je pomalo od svega toga – i upravo zbog toga funkcioniše.

Kada se sve sabere, ostaje jedan neobičan osećaj: da ste tokom jednog izleta uspeli da prođete milijarde godina istorije Zemlje, da vidite životinje sa različitih krajeva planete, zavirite u njenu geološku prošlost i ponovo pogledate Srbiju iz malo drugačijeg ugla.

A možda je to i najbolji kompliment koji jednom ovakvom mestu može da se uputi.

Prirodnjački centar u Svilajncu ne pokušava samo da pokaže koliko je svet bio veliki, star i fascinantan. On uspeva da nas na nekoliko sati podseti koliko je lepo biti radoznao.