Otkrijte Temišvar – Evropsku Prestonicu Kulture 2023.

kultura

Ako postoji grad usred Evrope u kome se svako može osećati kao kod kuće i gde lokalci dele i praktikuju svoju multikulturalnost i raznolikost – to je svakako Temišvar. Vekovima je ovaj rumunski grad u zapadnoj pokrajini Banat bio središte kultura i civilizacija – od Rumuna, Mađara do Srba i Nemaca. I svi oni dele zajednički interes, kulturu, nasleđe, muziku i gastronomiju. Svaka zajednica blista svojom svetlošću i bojom, ali svi zajedno – formiraju prelep mozaik multikulturalnosti koji može biti ideja, putokaz i cilj brojnim zemljama i zajednicama u Evropi i širom sveta. To je samo jedan od razloga zašto je Temišvar izabran za jednu od evropskih prestonica kulture 2023. Temišvar je, pored svoje raznolikosti, savršeno mesto za umetnike, kreativne mislioce, preduzetnike i međunarodne goste, jer svi oni mogu da pronađu svoj prostor u gradu i ostvare konekcije i zajednički rade.

Glavni grad istorijske pokrajine Banat, Temišvar je rezidencija okruga Temiš i kulturni i privredni centar zapadnog dela Rumunije. Sa više od 300.000 stanovnika, grad na reci Begej zadržao je reputaciju zapadnog, prekograničnog, mladog i preduzetničkog grada. Grad je izgrađen na drevnoj rimskoj tvrđavi, a prva dokumenta o gradu datiraju još iz 12. veka. Temišvar poseduje najveći broj starih baroknih zgrada u Rumuniji, koji se sastoji od urbanih celina četvrti Cetate, Josefin, Elisabetin i Fabrik. Raznovrsna arhitektura, uticaji bečkog baroka i mnoštvo parkova doneli su Temišvaru reputaciju „malog Beča” i „grad parkova”. To je multikulturalni grad, pod uticajem različitih etničkih zajednica, poput Nemaca, Mađara i Srba, ali i Bugara, Italijana, Grka i Roma. Takođe, pravoslavni vernici, katolici, Jevreji, protestanti, luterani, reformatori, muslimani i druge denominacije složno praktikuju svoju veru. U Temišvaru je značenje reči „tolerancija“ evoluiralo u „bratstvo“.

Tokom 2023. godine, hiljade kulturnih programa, izložbi, filmskih i pozorišnih festivala idealna su prilika za sve međunarodne turiste da otkriju Temišvar i Rumuniju. Moto ovogodišnje prestonice kulture – Temišvar 2023 je Zasvetli svojom svetlošću – Osvetli svoj grad! Jer svi mi možemo da osvetlimo grad zajedno sa svojom blistavom radoznalošću, ljubavlju prema umetnosti i poštovanjem različitosti, sa rešenošću da napravimo korak napred i zauzmemo stav za naše zajedničke evropske vrednosti. Ponekad velike promene počinju upravo na ulici. Temišvar je 1884. godine bio prvi grad u kontinentalnoj Evropi koji je imao električnu uličnu rasvetu. 1989. godine, varnice revolucije protiv Čaušeskuovog režima zapaljene su na ulicama Temišvara.

2023. još uvek nije gotova. Tokom novembra i decembra imate priliku da posetite brojne izložbe, filmske festivale, pozorišne predstave, ali i da probate domaću kulinarsku scenu, različite kafiće, restorane i posetite božićnu pijacu. Jedna od najvažnijih izložbi koju ne smete da propustite je izložba poznatog rumunskog vajara – Brankušija. Izložba „Brankuši: rumunski izvori i univerzalne perspektive“ nastoji da ilustruje posebnost umetnika koji je uspeo da stvori čiste forme, oslobođene svakog uticaja. Kroz dijalog koji uspostavlja sa materijom i koji mu omogućava da izvuče suštinu bića i predmeta, Brankuši prelazi sve geografske, istorijske, formalne i rodne granice, što mu obezbeđuje posebno mesto, ne vezujući ga ni za jednu umetničku struju.

Izložba će približiti javnosti različite faze Brankušijeve umetničke karijere: od dela nastalih pod uticajem obrazovanja u Bukureštu do suočavanja sa Rodenovom skulpturom i do njegove radikalne odluke da napusti modeliranje i usvoji metod direktnog mlevenja – koji označava njegov simbolički povratak primitivnim umetnostima i istovremeno otvara put ka modernosti. U dijalogu sa skulpturama biće izložen uzbudljiv i originalan izbor fotografija i fragmenata koje je umetnik snimio. Izložba će imati koristi od izuzetnih pozajmica Nacionalnog muzeja moderne umetnosti, Centra Pompidu u Parizu, Tejta u Londonu, Gugenhajm fondacije, Nacionalnog muzeja umetnosti u Bukureštu i Muzeja umetnosti u Krajovi, kao i privatnih kolekcija.

Ali pored skulpture 20. veka poznatog Brankušija, Temišvar je i mesto gde mladi, inovativni umetnici imaju priliku da zablistaju. Izložba Skulptura posle/posle skulpture je jedinstvena prilika da se sagleda šta je ideja i koncept umetnika, vajara u 21. veku. Na koliko načina nastavlja da postoji skulptura? Vekovima je skulptura bila poštovana kao spomenik, simbolična predstava koja ima za cilj da ovekoveči značajno mesto ili događaj u našoj svesti. Da li skulptura još uvek podržava validnost ove konvencije? Da li se i dalje pridržavaju granica unutar kojih se skulptura ranije doživljavala? Šta se dešava nakon što veliki modeli postignu svoje krajnje oblike izražavanja? Da li je rumunska skulptura i dalje relevantna u današnje vreme, prateći Brankušijevo iskustvo? Da bi se odgovorilo na ova pitanja, projekat „posle SKULPTURE / SKULPTURA posle“ nudi seriju izložbenih događaja u trajanju od sedam meseci, koji traju od 4. maja do 30. novembra 2023.

Tokom sedam meseci, projekat će takođe predstavljati gostujuće umetnike na privremenim izložbama kao što su Andreea Albani, Andrei Arion, Radu Comsa, Arantka Etcheverria, Camilia Filipov, Vlad Olariu, Bogdan Rata, Larisa Sitar i Lera Kelemen (kustosi Horasiu Lipot na izložbi AVOL – Odsutan bez službenog odsustva), kao i Terens Muskiva (kustosica Catinca Tabacaru). Pored toga, svoj rad će predstaviti umetnici performansa Aleks Mirućiju i Gabrijela Vanga.

Savremena umetnost i inkluzivnost različitih umetnika je nešto što je važno za ovogodišnju prestonicu kulture. Savremenost se danas sastoji od bezbroj simultanih načina postojanja, stvaranja, viđenja i uvažavanja istog sveta, društvenih i kulturnih pluraliteta. Pokušavamo da održimo korak sa Sadašnjošću koja postaje, u brzoj, nepredvidivoj, neprekidnoj evoluciji, neshvatljiva kao hiperobjekt. Živimo savremenost razlika, u svetu koji nas deli i polarizuje, u sistemu koji teži da nas stavi u konkurenciju, a ne kao deo kompozicije. Šta bi onda pojam kompozicije (još) mogao da znači danas? U savremenoj umetnosti, u društveno-političkoj dinamici, u našim ličnim životima? Ovde-i-sada u Komandi garnizona Temišvar, sa svojim istorijskim i arhitektonskim posebnostima, u „centru“ Temišvara, (privremeno) kulturnoj „prestonici“, kako može (međunarodna) izložba i izložbeni prostor, kao mesto zajedništva, postati presek ovih glavnih tema u umetnosti današnjice: imperativna potreba za kompozicijom/agregacijom zajednica/sličnosti i diferencijacija, za uključivanjem, saradnjom i nehijerarhijskim prihvatanjem, dekolonizacijom i decentracijom? Možemo li da vidimo sebe zajedno, u kompozicijama, inspirisane koegzistencijom tolikog mnoštva (i raznovrsnosti) medija/medijalnosti, pristupa, umetničkih, kustoskih i institucionalnih diskursa današnjih umetničkih svetova, gde se oni međusobno ne negiraju i ne poništavaju. ? Zamislimo sebe zajedno u antropo-/socio-političkim kompozicijama višestrukih narativa, u ljudsko-neljudskim kompozicijama, i pronađimo sopstvene individuacije u kompozicijama koegzistirajućih tempor(e)aliteta. Pojedinačni višeboj u Temišvaru – Evropskoj prestonici kulture 2023.

Pored galerija, muzeja i prostorija za ulične umetničke predstave, Temišvar je savršeno mesto za sve ljubitelje pozorišta jer će svi najbolji lokalni i regionalni reditelji imati vremena da zablistaju. Jedna od najboljih predstava srpskog reditelja Kokana Mladenovića – Ptice samo je primer kvaliteta koji Temišvar 2023. donosi svojoj publici. Izvedeno na mađarskom jeziku, sa rumunskim i engleskim naslovom „U Aristofanovim pticama“, dva iscrpljena čoveka, kojima je dosta života u beskrajnom ratnom vremenu, odlučuju da izgrade prvu utopiju u istoriji umetnosti. 2500 godina kasnije, mi sada živimo u ratu kome se čini da nema kraja, samo menja oblik i geografsku teritoriju, umorni smo, poraženi i sanjamo svoju utopiju. Šta će se desiti? Da li je moguće izgraditi svet u kome su svi jednaki, gde nema rata, nema borbi? Ako je tako, zašto to ne bismo mogli da ostvarimo?”

Film je važan za Rumuniju i balkanske kulture. Većina filmova Balkanskog filmskog i kulturnog festivala TAIFAS su koprodukcije. Balkanski filmski i kulturni festival TAIFAS imaće svoje prvo izdanje – „Novi počeci“, 5-12. novembra 2023. godine, u Temišvaru – u godini kada grad nosi titulu Evropske prestonice kulture. TAIFAS je priča o ljudima, mestima i vezama, o zajedničkim istorijama, o bolovima i zadovoljstvima. Festival približava umetničke filmove publici, povezuje različite zajednice i podržava novu generaciju filmskih stvaralaca.

Publika može pogledati 14 najnovijih balkanskih produkcija godine, premijerno prikazanih u Rumuniji, nagrađenih na prestižnim festivalima kao što su filmski festival u Kanu, Berlinale, Geteborg filmski festival, Talinske crne noći, Pulski filmski festival, Međunarodni filmski festival u Sarajevu i međunarodni filmski festival u Solunu.